Model izrade

Published:

This essay has been submitted by a student. This is not an example of the work written by our professional essay writers.

Model izrade višejezičnog multimedijalnog tezaurusa u području konzervacije i restauracije

Multimedijski suradnički pristup potpomognut e-tehnologijama

Uvod

Izrada tezaurusa kojim se utvrđuje nazivlje nekog određenog područja znanja složen je rad neophodan za prenošenje tehničkih i stručnih spoznaja koji pridonosi općem spoznajnom razvoju određene struke.

Briga za kulturnu baštinu u vidu konzervacijsko-rastauratorskih radova podrazumijeva i stvaranje konzervatorske i restauratorske dokumentacije u sklopu koje je i prikupljanje termina jezika struke koji se odnosi na ovo specifično područje istraživanja. Putem jezika koji ih prepoznaje i opisuje moguće je doprinijeti prenošenju materijala i tehnika koji bi se izvan restauratorskog konteksta mogli zagubiti ili nestati.

Izrada višejezičnog tezaurusa konzervacije i restauracije, uz očuvanje jezične baštine pojedinih jezika, pomogla bi prevladavanje jezičnih prepreka u cilju nedvosmislene, suglasne i pravilne komunikacije između stručnjaka u navedenom području, omogućivši na taj način razmjenu konzervatorsko-restauratorskih znanja između različitih kultura. Također bi bila doprinos korektnom poučavanju konzervatorsko-restauratorske struke, te standardizaciji stručne terminologije u području konzervacije i restauracije.

Suvremene informacijske tehnologije omogućuju otvoreno mrežno okruženje u kojemu je moguće postaviti model suradničkog sustava za izradu višejezičnog hipertekstualnog (hipermedijalnog) strojno čitljivog tezaurusa koji bi bilo moguće objaviti, trajno razvijati, ažurirati i nadograđivati.

Teorijska podloga

Potreba za prikupljanjem terminologije u području umjetnosti i umjetničkih tehnika prepoznata je na talijanskom govornom području već u sedamnaestom stoljeću. Filippo Baldinucci 1681. godine objavljuje prvi „tehnički” rječnik terminologije iz područja likovne umjetnosti Vocabolario Toscano dell'Arte e del Disegno. Namjera je bila izdati i svezak s „prijevodom na Francuski, Engleski i Njemački, kao i na glavne talijanske dijalekte“, koji međutim, zbog nedostatka financijskih sredstava, nikada nije objavljen. Tada, kao i danas ciljevi i načini istraživanja postavljaju problem prevladavanja jezičnih barijera.

Područje istraživanja nazivlja struke snažan zamah doživljava tijekom devetnaestog stoljeća kada u okviru proučavanja umjetničkih i obrtničkih tehnika nastaje velik broj publikacija, većinom organiziranih u obliku rječnika. Počevši od velikog obima materijala prikupljenog u Diderotovoj i d'Alambertovoj Encikolpediji devetnaesto stoljeće obilježeno je živim interesom u pogledu sistematizacije svega onoga što je omogućavalo uređenje, klasifikaciju i organizaciju materijala koji su do tada bili razasuti ili vezani za tajne recepte radionica, pa stoga prepušteni promjenljivoj usmenoj predaji znanja. U nekim slučajevima istraživanja su bila podređena lingvističkim interesima i usmjerena ka upoznavanju dijalektalnih tradicija s namjerom njihova prevladavanja i homogenizacije jezika na čitavom nacionalnom teritoriju. Primjeri su: rad Felicea Carene, slikara koji je objavio metodske rječnike (posebno „Novi talijanski rječnik umjetnosti i zanata“ u izdanju iz 1885. u kojima je iznesen nemali broj tehničkih znanja, zatim „Govor firentinskih zanatlija“ Girolama Gargiollija iz 1876. te „Dizionario Tecnico dell'Architetto e dell'Ingegnere“ u izdanju Collegia degli Architetti e Ingegneri di Firenze, iz 1887.

Iz repertoara devetnaestog stoljeća moguće je razabrati kako postoji kontinuitet u jeziku - a putem jezika i u tehničkoj praksi - koji se nadovezuje na traktate iz prethodnih stoljeća. „Tehnički rječnik Arhitekta i Inženjera“ integralno je mogao prisvojiti neke od leksema koji su se nalazili u Baldinuccijevom Rječniku, jer su suštinski bili još uvjek valjani i leksički i sadržajno usprkos razmaku od dva stoljeća, dok je Baldinuccijev rječnik u kontinuitetu s rukopisima Giorgia Vasarija ili, još dalje u vremenu, s mnogim srednjevjekovnim praksama zabilježenima u traktatima poput „Knjige o umjetnosti“ Cennina Cenninija.

Taj kontinuitet je sasvim jasno vidljiv ako razmotrimo specifično područje korištenja alata. Ne postoji prekid između popisa navedenog u nekom inventaru iz petnaestog stoljeća i popisa koji možemo zamisliti u nekoj stolarskoj radionici ili građevinskom gradilištu iz devetnaestog stoljeća. Nasuprot tome očita je golema diskrepancija u kontinuitetu između devetnaestog stoljeća i suvremenog doba. Tijekom zadnjeg stoljeća materijali, alati i tehnike doživjeli su ogromnu evoluciju i preokret nikad prije u povijesti zabilježen. Istovremeno, u tom razdoblju javila se potreba da se djela i materijalna svjedočanstva prošlosti zaštite, što je moguće postići jedino poznavanjem, pa stoga i konzervacijom povijesnih materijala, tehnika i alata zahvaljujući kojima su ta djela stvorena. Iz ovoga proizlazi još jedan cilj istraživanja leksika struke u području umjetnosti i restauracije, a to je: putem jezika koji ih prepoznaje i opisuje doprinijeti prenošenju materijala i tehnika koji bi se izvan restauratorskog konteksta mogli zagubiti ili nestati.

Međunarodni komitet za dokumentaciju (CIDOC) Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM) objavio je 1995. godine Međunarodne smjernice za podatke o muzejskom predmetu: CIDOC-ove podatkovne kategorije. Hrvatski je prijevod objavljen u Vijestima muzealaca i konzervatora kao prilog uz broj 1-4(1999). Ističe se važnost uporabe normiranog nazivlja: ono ne samo da određuje kvalitetu sadržaja podataka i njihovo dosljedno bilježenje, već sudjeluje i u preciznom definiranju strukture i njezinoj kasnijoj interpretaciji pri pretraživanju, ispisu ili razmjeni podataka. Vezano za kontrolu nazivlja navodi se važnost primjene standardiziranih pravila formata i kontrole nazivlja pri izradi dosljedne dokumentacije te upućuje na bitne standarde za sadržaj i vrijednost podataka. U opisu podatkovnih skupina i kategorija, uz kategorije za koje je to potrebno, Smjernice preporučuju korištenje kontroliranog nazivlja. David Bearman s izlaganja na Godišnjoj konferenciji CIDOC-a 1997. u Nürnbergu ukazuje na potrebu da se iznađu načini prevođenja informacija o muzejskim konceptima.

U Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Pravilniku o stručnim zvanjima konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja kao i u svakodnevnoj radnoj praksi spominju se strukovni termini u podrazumijevanom značenju. Hrvatsko restauratorsko društvo prepoznaje potrebu jasno definirati termine kojima se koristi struka. Definicije HRD-a temelje se na hrvatskoj konzervatorsko - restauratorskoj tradiciji i smjernicama definiranim od strane ECCO-a (European Confederation of Conservation Organizations), ICOM-CC (International Council of Museums-Committee for Conservation) i ENCoRE-a (European Network for Conservation-Restauration Education). Aktivno usuglašavanje definicija nazivlja potrebno je razvijati i prilagođavati u skladu s budućim smjernicama razvoja konzervatorsko-restauratorske struke.

Sadašnji povijesni trenutak snažno je obilježen mogućnostima korištenja novih tehnologija, posebno telematskih mreža za istraživanje, arhiviranje/pohranjivanje podataka i prenošenje istih. Zahvaljujući informatici moguće je upravljati opsežnim bankama podataka što je, osim što je ubrzalo vrijeme istraživanja, omogućilo da ta ista istraživanja postignu novu kvalitetu. Ovdje možemo navesti primjer „Rječnika arhitekture“ Nikolausa Pevsnera, John Fleminga i Hugh Honoura u kojem se kao prednosti navodi mogućnost intertekstualnog povezivanja oko dvije tisuće natuknica. Danas je na temelju frekvencije nazivlja i terminologije moguće ostvariti na tisuće linkova.

Brojnim inicijativama Europska Komisija potiče povezivanje određenih ciljeva (uglavnom prevladavanje jezičnih barijera unutar EU) uz optimalno korištenje novih informacijskih tehnologija: poput projekta u trajnom nastajanju Euro Dic Autom (http://iate.europa.eu/), Eurovoc (http://europa.eu/eurovoc/). Ovdje treba navesti i primjere poput istraživanja AAT (Art & Architecture Thesaurus) koje je financirala Fundacija Paul Getty http://www.getty.edu/research/tools/vocabulary/aat/index.html), u kojemu je pažnja posvećena hijerarhijskom strukturiranju i kategorizaciji leksema, zatim Conservation and Art Materials Dictionary Museum of Fine Arts, Boston (http://www.mfa.org/conservation), Main Building Materials Thesaurus (http://thesaurus.english-heritage.org.uk/thesaurus.asp?thes_no=129) i Means Building Glossary (http://www.rsmeans.com/dictionary). Zatim Argos Project (http://www.argosproject.org) koji obrađuje oko 2500 leksema na talijanskom jeziku iz područja umjetničkih tehnika i restauracije većim dijelom prevedenih na jezike: engleski, francuski, španjolski i njemački koji omogućuje online ažuriranje od strane partnera koji sudjeluju u projektu.

Izradu multimedijalnog tezaurusa konzervacije i restauracije tamo gdje je to moguće potrebno je popratiti ikonografskim materijalom koji doprinosi pojašnjenju pojedinog leksema. Važnost ilustrativnog prikaza je očita. Svojedobno 1751 Denis Diderot je pisao: „Oskudna navika da se piše i čita zapise o umjetnostima otežava jasno iščitavanje teških stvari. Iz toga nastaje potreba za slikama. Moglo bi se s tisuću primjera pokazati kako je neki jezični rječnik čist i jednostavan, ali ma koliko dobro bio napravljen, bez slika ne može izbjeći da zapadne u opskurne i nejasne definicije“. Ovo je još više točno ako se zamisle mogućnosti koje „slika“ ima u prevladavanju jezičnih barijera, pa prema tome i u olakšavanju razumijevanja i prijevoda leksema.

Uže područje rada

U ovoj će se disertaciji, koristeći jezičnu baštinu talijanskog govornog područja kao polazište za izgradnju tezaurusa u području konzervacije i restauracije za hrvatski jezik, ispitivati mogućnost izrade tezaurusa u području koje traži raznolike kompetencije. Pravilna interpretacija i definiranje stručne terminologije jedan je od središnjih dijelova jezika neke struke. Stručnu terminologiju karakterizira viša razina preciznosti pa se za njezinu analizu i sistematizaciju traži poznavanje pojmovnog sustava (strukture i sadržaja) određene struke na materinskome jeziku. Budući da je poznavanje pojmovnog sustava određene struke na materinskom jeziku vezano za poznavatelje struke više nego za lingviste, za pravilnu interpretaciju stručne terminologije pri izradi tezaurusa potrebna je suradnja između poznavatelja struke i jezičnih stručnjaka.

Istraživanje i analiza u području jezika konzervacije i restauracije odnosi se na više različitih disciplina: definiranje intervencije restauracije kao rezultata interakcije kompleksnih ekipa specijalista zahtijeva neprestano pribjegavanje interdisciplinarnim realitetima koji se ponekad čine udaljeni od svijeta umjetnosti. Nasuprot tome, u slučaju jezika umjetničkih tehnika (s njihovim specifičnim instrumentima i materijalima), kompleksnost istraživanja povezana je sa starom i prekomjerno raznolikom tradicijom leksičke uporabe čija značenja mogu poprimiti različite vrijednosti s obzirom na razdoblje, kontekst i na zemljopisno područje uporabe. Ovu kompleksnost pak, treba shvatiti kao bogatstvo i specifičnu kulturnu baštinu koju treba očuvati i prenositi.

Cilj istraživanja

Istraživanjem terminologije u području konzervacije i restauracije nastojat će se postaviti model izrade višejezičnog multimedijalnog tezaurusa uz korištenje otvorenog mrežnog suradničkog okruženja koje će omogućiti interdisciplinarni pristup istraživanju i analizi stručnih tekstova navedenog područja, odnosno suradnju između poznavatelja struke i jezičnih stručnjaka. Tezaurus bi trebao potpomoći terminološku uniformiranost koja bi jamčila pravilnu komunikaciju između zaposlenih u sektoru kao i između istraživača koji nisu specijalisti struke, ispravnu interpretaciju stručnih tekstova, starih priručnika i receptarija. Putem jezika koji ih prepoznaje i opisuje doprinijelo bi se prenošenju materijala i tehnika koji bi se izvan restauratorskog konteksta mogli zagubiti ili nestati.

Informatički alati će omogućiti izradu online izdanja tezaurusa koji će, mada nepotpun, imati kvalitetu praktične primjenjivosti. Mreža bi se koristila i kao laboratorij za izradu iscrpnijeg tezaurusa u kojemu će se pokrenuti trajna interakcija između studenata i istraživača u području konzervacije i restauracije, profesionalnih restauratora, povjesničara umjetnosti, povjesničara tehnika iz dva predložena konteksta, talijanskog i hrvatskog, čime bi se potpomoglo eventualno nadvaladavanje komunikacijskih i interkulturalnih prepreka u ovom specifičnom području i kontekstu.

Metodološki postupci

Istraživanje će se provesti u suradnji sa studenatima Odjela za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku koji u sklopu dvojezičnog (hrvatskog i talijanskog) sveučilišnog studija konzervacije i restauracije uče talijanski jezik struke, kao i u suradnji s njihovim profesorima i mentorima u struci s hrvatskog i talijanskog govornog područja. Suradnja će se pokrenuti u otvorenom mrežnom okruženju. Analizirat će se stručni tekstovi iz odabranih konteksta oba govorna područja s ciljem definiranja relevantne terminologije te će se translacijski pokušati postaviti leksički ekvivalenti između ta dva jezika. Ekvivalenti, deskriptori i definicije na hrvatskom jeziku unosit će se u tezaurus, tamo gdje će biti moguće, uz popratne multimedijske sadržaje.

Kako bi se dokazala korisnost ovakvog modela izrade tezaurusa provest će se istraživanje o mogućnostima izrade istog takvog tezaurusa s kontrolnom grupom studenata talijanistike u Hrvatskoj koji nemaju znanja iz konzervacije i restauracije.

Na podacima će se primijeniti deskriptivna statistika varijabla, analiza varijance, regresijska analiza i drugi adekvatni postupci. Statistička obrada podataka provest će se uz pomoć statističkog paketa Statistica 8.0.

Očekivani znanstveni i praktični doprinos

S obzirom da u Hrvatskoj još ne postoji izrađena terminologija za područje konzervacije i restauracije. Ovim radom postavio bi se model na osnovu kojeg bi se moglo izraditi prijedlog projekta izrade iscrpnog tezaurusa konzervacije i restauracije za hrvatski jezik, temeljeći se na nekima od već postojećih višejezičnih tezaurusa u ovom području. Takav projekt bio bi u skladu sa smjernicama suvremenih projekata jezičnih tehnologija u kojima je stavljen naglasak na razvoj multimedijskih sučelja kao sredstva za komunikaciju čovjeka i računala i na razvoj semantički utemeljenih sustava koji bi omogućili pristup pohranjenim podacima.

Očekujemo da će ovo istraživanje omogućiti nove spoznaje o terminologiji hrvatskog jezika u području konzervacije i restauracije što bi unaprijedilo komunikaciju između stručnjaka i istraživača u ovoj struci.

Nadamo se dobiti uvid u stupanj povezanosti suradničkih alata i mogućnosti izrade višejezičnog multimedijalnog tezaurusa. Dobiveni rezultati mogli bi pridonijeti i rasvjetljavanju procesa usvajanja leksika jezika struke uz korištenje e-tehnologija.

U Zagrebu, 25. ožujka 2009.

Potpis mentora: Potpis kandidata:

doc. dr. sc. Sanja Seljan mr. sc. Lucijana Leoni

Literatura:

Claudio Paolini, Manfredi Faldi, (1999) Glossario delle tecniche pittoriche e del restauro, Edizioni Palazzo Spinelli, Firenze,

Claudio Paolini, Manfredi Faldi, (2005) Glossario delle tecniche artistiche e del restauro, Edizioni Palazzo Spinelli, Firenze

Claudio Paolini, (2001) Glossario delle malte e degli intonaci da rivestimento, decorazione plastica e supporto pittorico, Edizioni Palazzo Spinelli, Firenze,

Vanda Broughton, (2006) Essential thesaurus construction, Facet Publishing, London

Bhatia, V.K. (1993) Analysing Genre: Language Use in Professional Settings. Longman

Cabré, M. T. (1999) Terminology, Methods and Applications. A'dam, Philadelphia, Benjamins Publ

M. Gotti (2005) Investigating Specialized Discourse. Bern: Peter Lang

Mihaljević, J., N. Pintarić (ur.): Prevođenje: Suvremena strujanja i tendencije, Zbornik HDPL, Zagreb

Scarpa, F. (2001) La traduzione specializzata. Hoepli, Milano

Magris, M., M. Musacchio, L. Rega, F. Scarpa (2002) Manuale di terminologia.

Aspetti teorici, metodologici e applicativi. Hoepli, Milano

Pritchard, B. (1995) O nekim pitanjima prevođenja hijerarhijskih leksičkih skupova.

Mihaljević, J., Pintarić, N., ur.: Prevođenje: Suvremena strujanja i tendencije, Zbornik, HDPL, Zagreb

Sager, J.C. (1990) A Practical Course in Terminology Processing. J. Benjamins, Amsterdam

Christopher Taylor (1998), Language to language, Cambridge University Press,

Roger T. Bell (1991), Translation and translating, Theory and practice, Longman

David Jaques, Jilly Salmon, (2008), Learning in groups, Routledge, London and New York

Jilly Salmon,(2006) E-tivities RoutledgeFalmer, London and New York

Manfredi Faldi, Claudio Paolini, (1987)Tecniche fotografiche per la documentazione delle opere d'arte, Firenze,

Claudio Paolini (1993) L'arte del legno in Italia. Storia tecniche e restauro: un repertorio bibliografico, Firenze.

Claudio Paolini (1994) Repertorio bibliografico dell'oreficeria italiana: Storia tecniche e restauro.

Cennino Cennini, Il libro dell'arte, Knjiga o umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.

Writing Services

Essay Writing
Service

Find out how the very best essay writing service can help you accomplish more and achieve higher marks today.

Assignment Writing Service

From complicated assignments to tricky tasks, our experts can tackle virtually any question thrown at them.

Dissertation Writing Service

A dissertation (also known as a thesis or research project) is probably the most important piece of work for any student! From full dissertations to individual chapters, we’re on hand to support you.

Coursework Writing Service

Our expert qualified writers can help you get your coursework right first time, every time.

Dissertation Proposal Service

The first step to completing a dissertation is to create a proposal that talks about what you wish to do. Our experts can design suitable methodologies - perfect to help you get started with a dissertation.

Report Writing
Service

Reports for any audience. Perfectly structured, professionally written, and tailored to suit your exact requirements.

Essay Skeleton Answer Service

If you’re just looking for some help to get started on an essay, our outline service provides you with a perfect essay plan.

Marking & Proofreading Service

Not sure if your work is hitting the mark? Struggling to get feedback from your lecturer? Our premium marking service was created just for you - get the feedback you deserve now.

Exam Revision
Service

Exams can be one of the most stressful experiences you’ll ever have! Revision is key, and we’re here to help. With custom created revision notes and exam answers, you’ll never feel underprepared again.